![]() |
||
|
NA IVICI ZVUČNE BARIJERE Boeing Sonic Cruiser |
||
|
|
|
|
|
U transoničnoj oblasti brzina koja je u avijaciji često izbegavana zbog teorije strujanja fluida koja ni dan danas nije postavljena u potpunosti, u oblasti kroz koju se prolaskom dešavaju "dramatične" promene u strujanju oko aerotela i u kojoj se teži da se letelica ne zadržava previše vremena, kompanija Boing ulazi uzburkavajući javnost svojim novim konceptom putničkog aviona koji će biti operativan baš u toj transoničnoj oblasti. Boing je konsultovao nekoliko velikih avio-kompanija koje dobavljaju letelice od njih i pitao ih kakve karakteristike žele na novom lajneru. Alan Maleli (Alan Mulally) predsednik i ižvršni direktor kompanije Boing, rekao je da je većina avio-kompanija odgovorila da želi avion koji bi leteo brže, na većim visinama i na većim distancama. Rešenje predstavlja koncept transoničnog lajnera koji će eliminisati većinu potreba za presedanjima između udaljenih destinacija, time i utrošak vremena i novca, što će svakako obradovati korisnike usluga avio-prevoznika.
U dizajnu najviše pada u oči suženje na kraju trupa, jedinstven način na koji se trup završava. Iako Boing ne govori mnogo o svom novom dizajnu krila, po svemu sudeći ovo se bazira na istraživanjima koja je sproveo dr.Ričard Vitkomb (Richard T. Whitcomb) u labaratorijama NASA-inog istraživačkog centra "Lengli", 50-tih godina dvadesetog veka. Po ovome, gornja površina aeroprofila je "ravnija" tako da se odlaže formiranje udarnog talasa do izlazne ivice. |
Zbog čega se Boing opredelio za transoničnu a ne supersoničnu oblast?
Prelaskom zvučne barijere došlo bi do značajnog povećanja potrošnje goriva. Britansko-Francuski "Konkord" leti brzinom dva puta većom od
zvuka ali troši ogromne količine goriva i time povećava cenu svakog pređenog kilometra. Boing se odvažio da konstruiše avion koji će leteti u transoničnim uslovima – na ivici zvučne barijere. Rani testovi su pokazali da je
projekat "Sonic Cruiser"-a osuđen na propast jer je krilo proizvodilo previše otpora kako bi se približavalo transoničnoj oblasti. To je uslovilo od letelice da troši više goriva, smanji veličinu doleta, i samim tim poveća operativnu cenu. Ostvarenje ovog projekta pomogao je napredak u numeričkoj dinamici fluida, postupak koji je postao ostvariv tek u moderno vreme na snažnim računarskim sistemima. On omogućava digitalno modeliranje aerodinamičke slike strujnog polja oko letelice, ispravljanje eventualnih grešaka pa ponovno modeliranje i
ispitivanje. Ovo ima daleko veće prednosti u odnosu na uobičajena ispitivanja u aero-tunelima. To je i omogućilo ovako brz razvoj programa "Sonic
Cruiser"-a započetog 1999 godine pod nazivom projekat "20XX". Po rečima Volt Žileta (Walt Gilette) podpredsednika i direktora programa "Sonic Cruiser"-a, druga faza ispitivanja u aero-tunelima potvrđuje da se računarski ispitane i
pretpostavljene performanse nalaze sa razlikom od svega 1% u odnosu na realne. radijusi doleta Sonic Cruiser-a
nastavak: plastični avion?
Copyright © Dejan Vukmirovic AirSerbia 2003. |
|
Copyright © AirSerbia
2002-2003. All rights reserved.
Slike i tekstovi sa ovog sajta se ne mogu kopirati i koristiti u bilo kom smislu
bez dozvole vlasnika.
Photos or any textual material from this site cannot be copied or used in any
manner without permission of it's rightful owners.
webmastering & webdesign: Dejan Vukmirovic